
Kratak rezime naučenog o tvorbi reči
Postoje tri najvažnija načina tvorbe reči u srpskom jeziku i četvrti koji je specifičan:
- izvođenje (sufiksacija)
- slaganje (kompozicija)
- kombinovana tvorba
- tvorba pretvaranjem
Izvođenje (sufiksacija)
Izvođenjem se stvaraju izvedenice.
Grade se na taj način što se na tvorbenu osnovu dodaje sufiks:
- knjiž- + -ica
- knjiž- + -ni
- knjiž- + -i- (-ti)
Razlikujemo sledeće sufikse:
• mocioni sufiksi (nastavci za promenu roda): ministarka, lavica, žabac
• gramatički sufiksi (nastavci za promenu oblika): pilići, klasje, čeljad, građanin
• sufiksi subjektivne ocene (deminutivi ili augmentativi): kućica, kućerina, lepuškast, ljuljuškati
Slaganje (kompozicija)
Slaganjem se stvaraju složenice.
Grade se na sledeće načine:
- SLAGANJEM:
- Spajanjem dveju reči ili njihove osnove: bubamara, dangubiti
- Spajanjem sa spojnim vokalom: parobrod
2. PREFIKSACIJOM se reč spaja sa prefiksom:
- ne- + prijatelj
- o- + malen
- pro- + čitati
Sufiksoidi i prefiksoidi
Sufiksoidi i prefiksoidi su tvorbeni elementi grčkog porekla koji obrazuju nizove reči i nose njeno celo značenje:
Sufiksoidi:
- psihologija
- slovenofil
- biblioteka
Prefiksoidi:
- agronomija
- makrobiotika
- fotosinteza
- hronologija

Kombinovana tvorba
Kombinovanom tvorbom se stvaraju složeno-izvedene reči na taj način što se u isto vreme spajaju:
- dve osnove i sufiks: prv- + -o- + tim- + -ac
- prefiks, osnova i sufiks (sa spojnim vokalom): bez- + izlaz- + an; do- + vrat- + -ak; o- + zdrav- + i-(ti)
Tvorba pretvaranjem
Pretvaranjem reč iz jedne vrste prelazi u drugu:
• pridev se poimeničava: dobro, mlada, Bačka
• glagolski pridev ili prilog se popridevljavaju: idući dan, sakriveno blago
• pridevi i imenice se popriložavaju: brzo otići, otići trkom
• imenice postaju predlozi: kraj prozora, početkom godine
Polusloženice
• Njihovi delovi se spajaju crticom.
• To su spojevi dveju reči od kojih svaka zadržava svoj akcenat, a prva je nepromenljiva: remek-delo, srpsko-francuski rečnik…
• Kad se dele, piše se crtica i na kraju gornjeg i na početku donjeg reda: remek- -delo
U Rečniku srpskoga jezika nalazimo na sledeće odrednice:
• zlòdelo jek. zlòdjelo s: rđav, loš postupak; nedelo, zločin
• rèmek-dȅlo jek. rèmek-djȅ lo s: vrhunsko (obično umetničko) ostvarenje, delo koje se ističe svojim savršenstvom, kvalitetom
• postoji i izraz: plemenito delo
Kako razlikovati polusloženicu od složenice i sintagme?
• Ako se oseća da dve reči sačinjavaju celinu, ali svaka zadržava svoj akcenat, a prva reč se ne menja, onda se takav spoj smatra polusloženicom. Između dve reči se tada piše crtica (primer je reč remek-delo).
• Ako su dve reči spojene tako da se objedinjuju jednim akcentom, a pritom još jedna od njih ili čak obe nisu samostalne, onda se dobija složenica (primer je reč zlodelo)
• Ako se oseća da su reč i njena odredba zasebne (obe imaju svoj akcenat i mogu stajati samostalno), onda one čine sintagmu (primer: plemenito delo)
Slivenice
Slivenice su reči koje su nastale po modelu „slivanja”, karakterističnom za engleski jezik (naročito njegovu američku varijantu):
- motel: hotel za motoriste
- knjiga ,,Sarmagedon u Mesopotamaniji” našeg uglednog lingviste Ranka Bugarskog
- CELERABA, LOVČANIK, PROFESMOR, UNEZVERITET…
Napomena
U prethodnim objavama bilo je reči o svakom od načina tvorbe ponaosob, uz mnogobrojne primere koji ovu oblast gramatike čine razumljivijom.

You May Also Like

Anton Pavlovič Čehov ,,Ujka Vanja”
фебруар 27, 2021
Bogdan Popović, „Predgovor Antologiji novije srpske lirike”
фебруар 27, 2021